Zavod za biologiju

Nastavnici: prof. dr. sc. Ivica Valpotić; prof. dr. sc. Maja Popović; prof. dr. sc. Ksenija Vlahović; prof. dr. sc. Đuro

Suradnici: dr. sc. Tomislav Gomerčić, dr. sc. Gordana Gregurić Gračner; Dubravko Kezić, DVM; Daniel Špoljarić, DVM

3. Svi oblici nastave (predavanja, vježbe i seminari) održavati će se u Predavaonici Zavoda za mikrobiologiju i zarazne bolesti

4. Termini održavanja svih oblika nastave za studente kolegija: MOLEKULARNA BIOLOGIJA I GENOMIKA u akademskoj godini 2009/10.

Predavanja će se održavati u Predavaonici Zavoda za mikrobiologiju i zarazne bolesti.

DATUM

SAT

VJEŽBE

26.10.2009.

skupina 5,6

27.10.2009.

skupina 1,2

skupina 3,4

28.10.2009.

skupina 7,8

14-16 sati

8-10 sati

10-12 sati

Dokazi ekspresije gena

Neurospora crassa – gljivica
Streptococcus pneumoniae – bakterija
T2 fag – bakteriofag

Vrste nukleinskih kiselina

28.10.2009.

skupina 5,6

29.10.2009.

skupina 7,8

30.10.2009.

skupina 1,2

skupina 3,4

8-10 sati

15-16,30 sati

13-15 sati

15-16,30 sati

Replikacija molekule DNA (multimedijska simulacija)

Transkripcija ili sinteza molekule mRNA (multimedijska simulacija)

Translacija (multimedijska simulacija

9.11.2009.

skupina 5,6

10.11.2009.

skupina 1,2

skupina 3,4

skupina 7,8

14-16 sati

8-10 sati

10-12 sati

12-14

Genske mutacije

11.11.2009.

skupina 7,8

skupina 1,2

12.11.2009.

skupina 5,6

13.11.2009.

skupina 3,4

10-12 sati

13-15 sati

Metode molekularne biologije i genomike

a) Metode izolacije molekule DNA iz eukariotskih stanica

b) Metode izolacije molekule RNA iz eukariotskih stanica

16.11.2009.

skupina 1,2

17.11.2009.

skupina 3,4

skupina 5,6

18.11.2009.

skupina 7,8

10-12 sati

15-16,30 sati

10-12 sati

Metode molekularne biologije i genomike

Proizvodnja rekombinantne DNA
Sekvencioniranje DNA ili određivanje slijeda nukleotida
Umnožavanje DNA lančanom reakcijom polimeraze
Hibridizacija DNA
In situ hibridizacija DNA ili mRNA

6. Southern blot hibridizacija

Northern blot hibridizacija
DNA tehnika «otiska prsta»
Na-dodecilsulfat poliakrilamid gel elektroforeza (SDS-PAGE)

23.11.2009.

skupina 1,2

24.11.2009.

skupina 5,6

25.11.2009.

skupina 3,4

skupina 7,8

10-12 sati

16-17,30 sati

10-12 sati

13-15 sati

Metode molekularne biologije i citologije

a) Protočna citometrija

b) Kultura stanica

Vježbe će se održavati u Predavaonici Zavoda za mikrobiologiju i zarazne bolesti.

kriteriji praćenja rada i ocjenjivanja studenata koji studiraju po bolonjskom procesu iz kolegija molekularna biologija i genomika

Početak i završetak nastave, satnica i raspored s mjestima izvođenja nastave bit će objavljeni na oglasnoj ploči i na web stranicama Zavoda i Veterinarskog fakulteta. Nastava se izvodi na hrvatskom jeziku; nije predviđena mogućnost izvođenja na stranim jezicima i izvođenja na daljinu. Nastavnici i suradnici koji će izvoditi nastavu, način polaganja ispita i mjerila ispitivanja za kolegij Molekularna biologija i genomika iz trećeg semestra utvrđuju se kako slijedi:

Elementi ocjenjivanja

1. prisutnost na predavanjima

2. prisutnost na vježbama

3. prisutnost na seminarima

4. aktivnost na vježbama i seminarima

5. kontinuirana provjera znanja

6. završni ispit

Prisutnost na predavanju

Tijekom turnusa za kolegij Molekularna biologija i genomika student mora biti prisutan na 8 sati predavanja kako bi ostvario 3 minimalna boda. Ostvareni maksimalni broj bodova iz ovog elementa ocjenjivanja je 6 bodova.

Prisutnost na seminarima

Tijekom turnusa student mora biti prisutan na 10 sati seminara kako bi ostvario minimalnih 4 boda tijekom semestra. Ostvareni maksimalni broj bodova iz ovog elementa ocjenjivanja je 6 bodova.

Prisutnost na vježbama

Tijekom turnusa student mora biti prisutan na 10 sati vježba kako bi ostvario minimalnih 4 boda tijekom semestra. Ostvareni maksimalni broj bodova iz ovog elementa ocjenjivanja je 6 bodova.

Aktivnost na seminarima i vježbama

Tijekom turnusa u vrijeme seminara i vježbi student mora izvršiti predviđene zadatke iz 15 sati seminara i 15 sati vježbi te za izvršene zadatake dobiva potpis nastavnika. Svaki uredno odrađeni i potpisani sat seminara, odnosno vježbi vrijedi 1 bod. Na seminarima i vježbama student može ostvariti ukupno 30 bodova.

Za tri pozitivna usmena odgovora za vrijeme vježbi student ostvaruje dodatna 3 boda.

Za izradu jednog seminarskog rada za vrijeme seminara student ostvaruje 2 dodatna boda.

Tijekom turnusa student mora skupiti ukupno 17 bodova kako bi ostvario minimalnih 5 boda.

Ostvareni maksimalni broj bodova iz ovog elementa ocjenjivanja je 10.

Kontinuirana provjera znanja

Tijekom turnusa bit će organizirano šest kolokvija u vrijeme vježbi od kojih se pet sastoji od pet, a jedan od jednog zadatka ili pitanja. Svaki točno riješeni zadatak ili pitanje vrijedi 1 bod. U sklopu ovog elementa ocjenjivanja moguće je ostvariti maksimalnih 35 bodova. Iz kolokvija student mora ukupno ostvariti 22 boda kako bi ostvario minimalnih 20 bodova. Ostvareni maksimalni broj bodova iz ovog elementa ocjenjivanja je 32 boda.

Student koji ne ostvari tijekom turnusa minimalnih 22 boda iz kolokvija ima pravo na popravni kolokvij koji će obuhvatiti gradivo svih programskih vježbi i bit će organiziran nakon završetka nastave u tom turnusu. Ukupni broj bodova na kolokviju iznosi 35. Student koji riješi popravni kolokvij s natpolovičnom točnošću ima pravo pristupiti završnom ispitu

Minimalni uvjeti za prolaz na prvom, drugom, trećem, četvrtom i petom elementu ocjenjivanja objedinjuju se i zajedno iznose 36 bodova. Kako bi pristupio završnom ispitu potrebno je da student ostvari navedenih 36 bodova.

Završni ispit

Završni ispit počinje kratkom analizom ostvarenih rezultata svakog pojedinog studenta iz prvih pet vrsta aktivnosti kontinuiranog praćenja nastave. Pitanja u završnom ispitu će biti postavljena tako da student na njih odgovara pismeno. Maksimalni broj bodova koji se može ostvariti na završnom ispitu iznosi 60 bodova. Ispit sadrži 52 pitanja: 50 pitanja koja se boduju s jednim bodom (50 bodova) i dva pitanja koja se boduju sa po pet boda (10 bodova).

Bez obzira da li je ostvareni broj bodova iz prvih pet elementa ocjenjivanja veći od 36 student mora pokazati barem dovoljno znanje i na završnom ispitu. Minimalni broj bodova koji mora student ostvariti na završnom ispitu je 36 da bi ostvario minimalnih 24 boda.

Ako student nije zadovoljio na završnom dijelu ispita, nastavnik mu određuje još termin ponovno polaganje završnog ispita.

Zaključivanje ocjene

Bez obzira da li je ostvareni broj bodova iz prvih pet elementa student ostvario na osnovu popravnog kolokvija ili ne, vrijede ista pravila za formiranje završne ocjene. Završna ocjena formira se na temelju ukupne sume iz svih šest elementa ocjenjivanja, i to prema sljedećoj tablici:

Završna ocjena predmetnog programa se izražava kvantitativno, numeričkom bodovnom vrijednošću i ocjenom adekvatnom bodovnoj vrijednosti, od 1 do 5. Sa ocjenom 1 (jedan) se ocjenjuje student koji nije savladao uspješno predmetni program tj. ocjena 1 (jedan) označava nedovoljni uspjeh.

Bodovi za zaključivanje ocjene

Bodovi	Ocjena
do 59	1 (F)
60-68	2 (E)
69-76	2 (D)
77-84	3 (C)
85-92	4 (B)
93-100	5 (A)

Bodovi za praćenje rada studenata i ocjenjivanje tijekom semestra

Vrste aktivnosti

Minimalni broj bodova

Maksimalni broj bodova

Prisutnost na predavanjima

(15 sati predavanja)

3/0,40=7,5≈8

(koeficijent 0,40)

(minimalno student mora biti prisutan na 8 sati predavanja kako bi ostvario 3 minimalna boda)

6/15=0,40

(koeficijent 0,40)

Prisutnost na seminarima

(15 sati seminara)

4/0,40=10

(koeficijent 0,40)

(minimalno student mora biti prisutan na 10 sati seminara kako bi ostvario 4 minimalna boda)

6/15=0,40

(koeficijent 0,40)

Prisutnost na vježbama

(15 sati vježbi)

4/0,40=10

(koeficijent 0,40)

(minimalno student mora biti prisutan na 10 sati vježbi kako bi ostvario 4 minimalna boda)

6/15=0,40

(koeficijent 0,40)

Aktivnost na seminarima i vježbama

(35 bodova¹⁺²)

5/0,29=17

(koeficijent 0,29)

(minimalno student mora skupiti 17 bodova kako bi ostvario minimalnih 5 bodova)

10/35=0,29

(koeficijent 0,29)

Kontinuirana provjere znanja

(35 bodova³)

20/0,91=22

(koeficijent 0,9)

(minimalno student mora skupiti 22 boda kako bi ostvario minimalnih 20 bodova)

32/35=0,91

(koeficijent 0,91)

Završni ispit

(60 bodova⁴)

24/0,67=36

(koeficijent 0,67)

(minimalno student mora skupiti 36 bodova kako bi ostvario minimalnih 24 boda)

40/60=0,67

(koeficijent 0,67)

UKUPNO

100

¹30 bodova (izvršiti zadatak na svim satima iz vježbi i seminara, te uredno dobiti sve

potpise od strane nastavnika)1

²²5 bodova (tri pozitivna odgovora tijekom vježbi /3 boda/ i izrada jednog seminarskog

rada tijekom seminara /2 boda/)

³³35 bodova /jedno pitanje = jedan bod/ ( na vježbama 6 ulaznih kolokvija=35 pitanja)

⁴⁴60 bodova /52 pitanja/ (50 bodova /50 pitanja x 1 bod/ + 10 bodova /2 pitanja x 5

boda)

G.M. Cooper, R.E. Hausman (2004): Stanica molekularni pristup (urednik hrvatskog izdanja Gordan Lauc), Medicinska naklada, Zagreb.

Andreje Ambriović Ristov, Anamarie Brozović; Branke Bruvo Mađarić; Helene Ćetković; Maje Herak Bosnar; Dubravke Hranilović; Silve Katušić Hećimović; Nevenke Meštrović Radan; Snježane Mihaljević; Nede Slade i Dušice Vujaklija (2007): Metode u molekularnoj biologiji, Institut Ruđer Bošković, Zagreb.

Jure Jerčić, Marina Pavlak: Biometrika i mendelizam, Medicinska naklada, 2002.

Marina Pavlak, Jure Jerčić, Ksenija Vlahović: Udžbenik za praktičnu nastavu iz biologije, medicinska naklada, 2003.

Marina Pavlak, Jure Jerčić, Ksenija Vlahović: Udžbenik za praktičnu nastavu iz biologije – dodatak Vježbe iz molekularne biologije, 2005.

Gužvica G., L. Šver (2000): Osnove evolucije živih bića. Veterinarski fakultet, Zagreb

Valpotić I., F. Božić, K. Vlahović, M. Popović, M. Brkljačić, H. Valpotić, M. Pavlak (2004): Imunomodulacija u domaćih životinja, Veterinarski fakultet, Zagreb.

Valpotić I., J. Jerčić, Đ. Huber, M. Popović, K. Vlahović, M. Pavlak, J. Kusak, T. Gomerčić, A. Kovca Janjatović (2005):Priručnik za laboratorijski i terenski rad. Veterinarski fakultet, Zagreb

Pripremio voditelj kolegija prof. dr. sc. Ivica Valpotić i zamjenica voditelja kolegija prof. dr. sc. Maja Popović.